Polen je fini, cvetni prah koji se sastoji od nekoliko hiljada polenovih zrna biljaka. Polenovo zrno je specijalizovana biljna ćelija za prenos muških gameta. Polen se obrazuje u polenovim kesicama. Stvaranje polenovih zrna počinje znatno pre otvaranja cvetnih pupoljaka. Količina polena koja se obrazuje zavisi u prvom redu od biljne vrste.Polenova zrna su najčešće uzročnici alergije.
Alergena svojstva polena potiču od hemijskih jedinjenja koja se nalaze na površini i unutar samog polenovog zrna.
Na primer, kod ambrozije je utvrđeno 6 alergenih proteina. Kad polenovo zrno dođe u kontakt sa vlažnom sluznicom, oslobađa biološke aktivne supstance, koje dovode do senzibilizacije i reakcije pacijenta na taj polen. U prirodi polen se može prenositi na različite načine: vetrom, preko životinja i vodom. Rasprostiranje polena pomoću vetra je najveći problem za većinu alergija jer ne postoji način da se spreči njegovo širenje i prisustvo u vazduhu.
U toku vegetacionog perioda postoje tri maksimuma koncentracije polena u vazduhu:
1.Ranoprolećni (drveće i žbunje) Drveće počinje da cveta u rano proleće, sredinom februara i taj proces traje do početka maja. Prvo cveta leska, zatim jova, pa vrbe i brestovi. Kasnije cvetaju breza, bukva, javor i hrastovi.
2.Letnji (trave)Trave cvetaju od maja do polovine jula, a većina manjim intezitetom cveta i u septembru.
3.Letnje-jesenji (korovi) Korovi cvetaju od druge polovine maja do novembra. Ovaj period obuhvata cvetanje ambrozije, raznih vrsta loboda, kiselice, bokvice i pelena.
Kad polen dostigne određeni stupanj zrelosti, nastaje emitovanje polena. Rasipanju i širenju polena pogoduju: viša temperatura i niža vlažnost vazduha, kao i vetrovito vreme. Kišni periodi onemogućavaju širenje i smanjuju koncetraciju polena u vazduhu. Dugotrajna visoka vlažnost vazduha dovodi do bubrenja i prskanja polenovih zrna i oslobađanja alergenog materijala u vazduh, tada se javljaju tegobe kod osoba koje pate od polenskih alergija.
Na koji način razlikujemo virus od alergije pogledajte sliku;